subota, 09.08.2008.

kad srce radi bim bam bam bam bam sve drugo je manje važno...

so many things to say don't let me go away
and the many stars in the sky won't help me by...


kako je lijepo kad se stvari poslože baš onako kako si planirao i kad se sve desi baš onako kako si htio.....jako mi je drago (za sebe,koga drugog?) da se sve smirilo...to je sunce nakon oluje u kojem uživamo znajući njegovu vrijednost i ne podcjenjujući ga zbog svih svojih iskustava i doživljaja.......
ne znam razumije li me itko,al samo želim reći da nakon svega treba pustit stvarima vrijeme i svijetu da samo napravi svoje...i sve će biti u najboljem redu...kao kad se nešto treba uništiti da bi nastalo iz toga nešto još ljepše
treba doživjet sve i svašta da bi cijenio gdje si i šta si. treba putovati da bi se shvatilo da je naš cilj upravo putovanje...


već 6 tjedana radim,u poreču,kod tete u računovodstvu. i osjećam se jako važno,odraslo i odgovorno
izlazim i uživam kolko god mogu,al s umorom od posla i kaznom u koju sam upala do kraja mjeseca zbog velike gluposti početkom ljeta, nije lako...
nije mi ni cilj više izać,zgazit se,izležavat se cijele dane, pojavljivat se na svakoj okolnoj fešti...a-a.. i šta ako sam propustila music nights ili filmfest u motovunu ove god...? dovoljno mi je sve ostalo,,,i totalno imam već dugo sve pod kontrolom
osim možda jedne stvari...zaljubljujem se?ne znam...nikad mi nije bilo ovako,za išta...volim sve ovo drugačije,paše mi
ovo je bilo samo da se javim,iako ne vjerujem da ću više pisat često ovdje. neam vremena ni motivacije...ono,blog je totalno out!!
ko je znao da je in biti out? jea...
ljudi,uživajte u ljeti i mladosti,u svakom danu...





sluša se opet puno azre + atomsko sklonište + "za tebe" KUD idijoti...
PEACE OUT!!

četvrtak, 29.05.2008.

sweet 16 finally...or more like bitter?

Yeap,napokon i ja mogu reći da imam napunjenih 16,kao uvijek najmlađa osoba u generaciji XD :P
Inace,u Umagu na bikerima je bilo do jajaaa,i s razredom na Hpu i na Atomskom s drustvom iz Ngda,čak je i moja Cindy došla,yeaaa...







I 17.5. smo bili na stručnoj iz povijesti,baaaaaaaa bilo je pre extra mega super,stv!! A to što neki tj prof nije bio zbog nekih stvari najzadovoljniji,hmmmmmm,a ma...







Zato je prošla sub bila totalni promašaj :P umj s Cindy u slo ili na maturalnoj ili u poreču, zacrtala sam si da idem u Monvi...ahhhhhhh,baaad,čekale smo satima za upad jer nismo uzele osobne :S a unutra,maa,puno ljudi i mjuza...a tekila po 22 kn,,jooo,,baš bleach...al oke,bar smos e malo naplesale i vidla sam kako izgleda fancy izlazak :P pošto rijetko to prakticiramXD







Inače,birzdeji su mi vajka malko depresivni...ovaj put mi je onak svjededno al jbt ipak se osjećam nekako starom XD ove god je sve trebalo bit suuuuper,al naravno pošto je mene očito netko prokleo-izgubila sam jučer moj novi mobač I karticu moram brzo nabavit novi iako nije to to,izgubila sam sve kontakte i lišena sam najslađega za ročkas-SMS čestitke...LOL...baš sam bila u k jučer :Pa jutros sam se probudila u 7 i po (imali šk u 11) i pola sata sam samo mislia o njemu kme... al danas su me čestitke u živo upbringale hehe
Ajjj,ak preživim next week s 4 testa,sam na konju...XDXDXD...7.6. če da bude fešticaa i ima da nas nema
Za utjehu su bikeri u Ngdu ovaj vikend pa čemo da vidimo..... hihi

But Im feelin kida weird about stuff, imam nekih problema i ful ne znam....valjda treba samo vremena...jer se ljudi na sve naviknu...ali ipak,sretna sam!! Kolko se može biti u ovoj situaciji...imam puno toga u glavi i nekad imam potrebu da to sve posložim i izrazim ali ne mogu,ovo vrijeme ko da je netko ubrzao,i gura me naprijed a ja samo što se nisam spotakla i tresla na nos :P booo,valjda če me proč...
Svima Peace!! Enjoy your life!!!


Sluša se: «How I Go» od Yellowcarda,The Cure i Joy Division

petak, 09.05.2008.

Dosta sam dugo šarao svijetom,samoću lječio kvantitetom,na putu sreo ljude ranjene i lude,i višeput opečene,i u strahu nedorečene...

Ba,mjesec dana i više nism pisala ovdje...nedostatak volje I vremena.
Eh,vrijeme,tako me plaši...ljeto ko da sad bilo!! A početak godine tek...i di smo? Več je svibanj!!!!!!!!!! Nevjerojatno,možda mi se samo čini al ni jedno razdoblje u mom životu mi nije tako brzo projurilo...starim možda? :S XD

Pješčani sat by: Luis de Gongore y Argote
Što nam vrijedi da činimo,
Vrijeme,tirane obijesni,
Za te staklen zatvor tijesni
Da te ovdje zadržimo,
Kad uzaludno o tom snimo,
Jer sve dalji tebi biva
Baš kad misli da uživa,
Taj naš život što te zove,
A ti bježiš,vrijeme,ploveć,
Gluho poput pijeska siva.

Inače,u zadnje vrijeme se dosta podešavalo...počeli su topliji dani,napokon i puno se uči :P...iiii bili smo u Rimu 17.4.,3 dana,aaa bilo je skoro savršeno!! U nijansama. Grad je predivan i bilo je super s razredom,a išla je i jezična i ekonomska...presuuper je bilo..
Avo mene i sandra ispred colloseuma:



I evo nas svih na španjolskim stepenicama:





Weee...i za prvi maj je bilo uberkul!! Bila je roštiljada na materadi...hrpa ljudi...bilo je ok. A u sub fešta u ngdu XD

Danas sam jako hepi jer nema šk jer je državno iz fizike kod nas...jučer mi je bio ko petak,bila sam na kavi i nism ni takla knjige...danas isto supeeeer,spavala sam 12 sati u komadu!! I ljepo kavica u Cubano...da,Cubano je otvoren! Weee...i anteja je kupila novi mob pa mi je dala svoj stari za 100kn,weeeeeeee više ne moram teglit okolo onu žutu cigletinu...a moj mi je pao u školjku,hahahah...

...večeras lijepo, bikeri u Umagu i sviraju Hladno pivo...ahh jedva čekam...
Idem na motoru s tatom do tamo pa ne plačam ulaz,heheh

To bi bilo to ukratko,ja sam ubersuper i hepi...još mjesec i neš pa ljeto...samo nek ljepo prođe sve sa školom i svime,pa čemo da vidimo ša dalje...treba u svakom jeb danu uživat!! Yea...

PEACE EVERYBODY!!

četvrtak, 27.03.2008.

can you enjoy your falling?

kava dosade, palac pokušaja,kiša izgubljenosti, lažni osmjesi, gorko piće, vatra neobuzdanosti, otrovni dimovi, tama,ljudi, plaža, pusta livada, usamljeni put, nemar,ludost,promili,kombi,zvijezde, i jedna mala djevojka...





koljena su izudarena,glava boli i mobitel je izgubljen,u kazni.muka mi je svega!!
dosadila sama sebi,jadna,dok se uvjerava da je sve to normalno. i po stoti put gleda samu sebe kako pada. malo je otišlo predaleko,možda,i krivnja je tu i žaljenje a tuge čak nema još...ali što sad reči osim:JBG!!!
da...ne...možda...ja sam ja i ja sam loša,ja sam ja i moram imati kontrolu nad sobom,jer ovo nikuda ne vodi osim lošem.
sretna sam šta sam došla doma živa,i jučer,i prekjučer, i još dosta puta prije...
glumim teenagericu?naaah...iako izgleda tako...ali tu je ta zbrka u kojoj mi je sve kristalno jasno.sve kužim u svom nekuženju.
i nije da se ne mogu ili ne želim promjenit,jednostavno neču. bez pritiska ču uživat u životu,pokušavajuči stat na nekim granicama,ipak. bar zbog nekih svojih ljudi i zbog ovog nekakvog socialnog sustava koji bi trebao funkcionirati.
nije da pokušavam doči do nekih zaključaka,jer sam do svega več došla. nit pokušavam neš normalno opisat...jer ove stvari bi sve najradije zaboravila...
ali se ide dalje,i još su praznici i dalje pada kiša,i dalje mi se ne da u teretanu, i dalje i dalje i dalje...bez cilja,samo uživajući u putu svakog jbnog dana
***apathy
P.S.-sretan rođendan mom tati i Deniju

nedjelja, 16.03.2008.

when you become COMFORTABLY NUMB

Mrzim kad se niš ne dešava...uvijek ista priča...i petkovi i subote (heh) i tjedni u školi...
Zato pokušavam u svakom danu naći nešto drugačije. More drugačijeg blještavila, kava drugačijeg okusa, zrak drugačijeg mirisa...svaki je dan ustvari poseban i treba ga iskoristiti maximalno :D

Jučer sam bila do sandra na «učenje».mmmm napravio je odličnu pizzu e! XD
Navečer smo dopalili do poreča i gubili se okolo,onak,ko uvik...a nemrem vjerovat da su me starci pustili nakon petka...dumby me...anyway,danas mi buraz ima 11.rođ E PA SRETAN MU BIO XD a ja sam srečom uspjela eskivirati proslavu tj uragan djece a došla sam doma oko 5 mrtva umorna..još i ta kiša...jedva čekam prooooooljećeeeeeee XD

Hvala bogu,sutra nea šk zboh natjecanja iz geo, hihihihi,tak da treba još izdržat uto i sri, staaaaaaari...samo se sutra nadam suncu...evo pošto neam niš pametnog za reč, stavim riječi jedne pjesme koja mi totalno leži u duši u posljednje vrijeme ...........jer kolko god se pokušavam glavom baviti svim tim malim stvarima i razmišljanjima,ustvari mi je sasvim svejedno.....osim za svoje drage voljene prijetelje...
ali dugo nisam osječala onaj tračak u srcu zvan osjećaj...valjda je bolje tako...


POSTALA SAM POPUNJENA PRAZNINA

Hello.
Is there anybody in there?
Just nod if you can hear me.
Is there anyone home?

Come on, now.
I hear youre feeling down.
Well I can ease your pain,
Get you on your feet again.

Relax.
I need some information first.
Just the basic facts:
Can you show me where it hurts?

There is no pain, you are receding.
A distant ships smoke on the horizon.
You are only coming through in waves.
Your lips move but I cant hear what youre sayin.
When I was a child I had a fever.
My hands felt just like two balloons.
Now I got that feeling once again.
I cant explain, you would not understand.
This is not how I am.
I have become comfortably numb.

Ok.
Just a little pinprick. [ping]
Therell be no more --aaaaaahhhhh!
But you may feel a little sick.

Can you stand up?
I do believe its working. good.
Thatll keep you going for the show.
Come on its time to go.

There is no pain, you are receding.
A distant ships smoke on the horizon.
You are only coming through in waves.
Your lips move but I cant hear what youre sayin.
When I was a child I caught a fleeting glimpse,
Out of the corner of my eye.
I turned to look but it was gone.
I cannot put my finger on it now.
The child is grown, the dream is gone.
I have become comfortably numb.
by:PINK FLOYD

ponedjeljak, 25.02.2008.

this is the life,when u wake up in the morning and your head feels twice the size

Ove zadnje dane neš često slušam Budi moja voda od Laufera..i to zbog par njih iz razreda koji je se ne mogu napjevat... a tako me podsječa na jedan užasno lud provod. Aa nije ni bilo tako davno,početak ove šk god,negdje u oktobru.
Vraća mi neke mutne slike,lijepe uspomene zabave i bezbrižnosti,s okusom potpune psihodelije, malo malinkonično ali definitivno sretno. Bilo je tako nedavno,a opet je sve bilo različito. Imala sam manje problema,a ubijala sam se zbog njih ful više.
S ljudima sam bila drugačija,i sa sobom. Te sam se noči tako naplesala,tako sam živjela, tako uživala. Ne znam dal bi sad takvo nešto mogla.
Samo se nadam da jednog dana neču zaboraviti sve ono što sam bila tijekom ovih godina,jer sam bila dosta toga. Sada sam sretna osoba,ali ako zbog ičeg,onda zbog flegmatičnosti. Nekad se osječam hladna ko santa leda, ali trudim se to ne pokazivati. Tako mi je u biti dobro to,jer sam sada svjesna da ljubav ne postoji i jebem osječaje u šupak.
Nedavno kad bi se npr posvađala s tatom,otišla bi u sobu,cvilila satima, izrezala ruke i zaspala...sad,brojim do 10,nabacim osmjeh,i idem dalje. Ni tužna ni sretna. Potpuno ravnodušna. Za sve,više manje. Čak i za ono za što sam mislila da je ljubav. Nema više u meni. Vrijeme mi je dušu istrošilo,a rane srce slomilo. Ostaju samo slatko-gorka sječanja i pogled u sutra. Pokušavajući uživati u svakom uzdahu,svakom jutru, svakoj zvijezdi.čudna je to kombinacija. Zato me nitko ne može shvatiti,makar to i ne želim. Dobro mi je biti sama i dobro mi je uživati vani povremeno,a alkoholom,iako se moram pohvalit da sam ful smanjila XD i dobro mi je nači se negdje,s nekim,povremeno,beznačajno...ležati,zagrljeni,u hladnoj prostoriji. Ili ležati,na betonu, plaži, šljinku..odvojit emocije od čiste zabave. Uopće ne želim razmišljati što če biti sutra,ili za 2 god. Za sada sam tu gdje jesam.ja. bez ičega. Bez ikoga.

Mora se sve to odražavat i na školu...bmk...imam planine,tone za učit, a niš ne radim. Nek je ša je.nek je samo da se prođe. I te konflikte,sukobe interesa i lažna prijateljstva puštam za neko drugo vrijeme. Prepuštam se toku života,nabujaloj rijeci. I ne razmišljam previše,ne analiziram toliko. Ne fokusiram svoju zanimaciju,jer je više ni nemam. A pitam se samo koliko ču izdržati u ovakvom vegetativnom stanju. Nadam se dugo.
«A srce nek plače za njim,samo da mene pusti u quratz»



....osim Laufera, ovih dana slušam: the Levellers- What a beautiful day, Imogen Heap- Speeding cars,
Amy Mc Donald-This is the life, Metallica i neka tehnjava-dance...
PEACEEEEEE

subota, 02.02.2008.

Everybody's changing and I'm glad to feel the same

Jedna pjesma od keane.ne znam ni jednu drugu od njih.
Joj,opet. Luda noć. Polusjučajno. Ali šta da radim kad mi venama kola novigrađanska kronerska krv?!
U šk sve po starom,dobila 3 iz mat :P a kad dođe petak-waaaaaaaaaaaaaaa-nema me.
Kod kike smo gledali Omen 666...hm,sranje...a kod klaonice je kiki slavio ročkas i došla sam doma oko 3....ouch,tata me skužio,ne znam dal če me danas pustit bilo di a kamoli vozit u poreč..jebemu...i još moram čitat jeb pov za jeb natjecanje...

Ali nisam nadrkana,ne.baš sam hepi.bez razloga. Divno.
Jebe mi se živo za sve,i neču više furat neke spike,samo živit svoj život dan za danom. Ne trebaju mi više neke stvari tj osobe tj osoba da budem hepi. Baš se jesam promjenila.mislim,nisam ja nego moje razmišljanje i pogled na sve. Ne mogu se prestat divit snazi uma.
Bila sam čista mjesec dana i bz pušenja izdržala 25... i sad ispada da sam nesposobna i slaba,ali neee.nisam ko prije,neču često i neču puno...samo malo da se živi...
Ok, jest vird drugi dan naići na dio jučerašnjeg ručka na mokrom betonu plaže i mislit: jebote,ova pašta je bila u mom stomaku!!HAHAH i jest jadno samo završavat slučajno sa osobama,poznatima,nepoznatima.(di su tu jebeni osječaji?nigdje!)...ali bolje je tako. Možda.sada da. Sada sam ja ja.

"misao dana": you dont like who i am? ok,so why do you think i give a shit?
fakoffakoffakoffakoffakoffakoffakoffakoffakoffakofffffff

a sluša se Između krajnosti od Azre,MIss you od blink zbog kike -.- XD i boba

peace

utorak, 22.01.2008.

movin' on up nooooow

ne znam vjerujem li u sudbinu ali vjerujem da se sve stvari dogode s razlogom... tako i to.valjda nije bilo sve uzaludno,valjda nije cijela stvar toliko glupa kao što se čini,valjda nije bolje da se nije desila...uglavnom,u svemu bi bilo dobro vidjeti nešto pozitivno,kao npr.lekciju za daljnji život--kao da sve je prolazno..ili da laži znaju bit uvjerljive...ili jednostavno da treba biti svoj i da treba biti jak...ali život je takav,gura nas dalje. tako i ja krećem dalje,svakim danom malo drukčija,bogatija za neka iskustva... ne treba čak ni svačime davati razloge,uzroke,razrade,početke i krajeve... sve što se dešavalo do sada desilo se baš da bi sada stajali ovdje u ovom trenutku ovakvi kakvi jesmo...i svaki dan,svaki sunčev krug donosi nam nove ljepote koje ne treba uzimati zdravo za govoto,kao ni naše najbliže..treba naći pravu sreću u životu,a ne gubiti se u nepostojanim stvarima.da,treba uživat,bit ono što jesi,bit hepiiiiiii... peace everybody!!!!



...after the flood all the colors came out
.......................
................................
......................................
......................
....................................
....................................
............................
................
......................
................................
......................
.....................
...................
..........................
..............................
........................
...........
.........................

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.